Svaka četvrta osoba ili skoro 2,5 milijarde ljudi širom sveta, imaće problema sa sluhom 2050. godine. Ovo su podaci izveštaja Svetske zdravstvene organizacije (SZO), u kome se ističe globalna potreba za što bržim intenziviranjem prevencije i lečenja gubitka sluha.
SZO u svom saopštenju upozorava da će najmanje 700 miliona ljudi trebati pomoć otorinolaringologa, slušne aparate i ostale usluge rehabilitacije. Ovaj izveštaj dalje navodi da se kod dece u skoro 60 odsto slučajeva gubitak sluha može sprečiti jednostavnim vakcinisanjem protiv rubeole i meningitisa, poboljšanjem nege majki i novorođenčadi, kao i ranim otkrivanjem i lečenjem upala uha.
Šef Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebrejesus upozorava da nelečeni gubitak sluha može pogubno da utiče na sposobnost komunikacije pojedinca, na njegovo obrazovanje i učenje ili na posao koji mu omogućava zaradu. Takođe upozorava da može da utiče i na mentalno zdravlje čoveka, kao i na sposobnost održavanja zdravih međusobnih odnosa. Preporuka za odrasle je da se zaštite od prevelike buke, da uz pomoć svog lekara provere u kolikoj su meri za njihov sluh štetni lekovi koje uzimaju kao i da redovno primenjuju dobru higijenu kako bi izbegli gubitak sluha.
U ovom izveštaju se naglašava da nedostatak jasnih podataka o problemima sa sluhom i stigmatizacija onih koji od njih boluju „često ograničavaju pristup medicinskoj nezi“. Zato SZO insistira na potrebi uspostavljanja provera „u strateški važnim trenucima života“ i podseća da se većina bolesti uha mogu izlečiti neinvazivnim medicinskim metodama ili hirurškim zahvatima. U slučaju da je gubitak sluha nepovratan, proces rehabilitacije koji uključuje slušne aparate ili kohlearni implant može biti efikasan za pojedince.
Izveštaj Svetske zdravstvene organizacije posebno ukazuje na podatak o velikom nedostatku lekara specijalista, otorinolaringologa i audiologa u zemljama sa niskim prihodima. Zato SZO poziva države da prošire pristup uslugama nege i lečenju problema sa sluhom i predlaže isplativa ulaganja u ovu medicinsku granu jer vlade koje investiraju u ovu oblast mogu da očekuju povrat u iznosu od 16 dolara na svaki uloženi dolar što društvu u celini može doneti i velike ekonomske koristi.